Kraljevstvo bijelih ljiljana
Vodeći nas kroz Kraljevstvo bijelih ljiljana, autorica je dala brojne zanimljive aluzije, uplela legende i ispričala priču o Bosni, kakvu do sada nismo imali priliku čitati. Kraljevstvom bijelih ljiljana, nakon smrti kralja uspješno upravlja kraljica, koja smjelo donosi svoje odluke. Njena kćerka, nakon što joj je brat otet, putuje u Dubrovnik da u Kraljevstvo bijelih ljiljana donese mač, koji se i po povijesnim izvorima čuvao u dubrovačkom trezoru, a bio je simbol časti i snage kraljevstva. Na ovaj način, autorica nam nudi novo čitanje bosanske povijesti - sa aktivnom ulogom žene, koja je stoljećima stereotipno prikazivana, ne samo u bajkama, već i u povijesti, kako inferiorna, sputana i kao biće bez prava. Iz narativnog toka je jasno ja je Kraljevstvo bijelih ljiljana zapravo jedna dinamična priča o srednjevjekovnoj Bosni i Hercegovini i kraljici Katarini Kosača. Tekst prati crtež, koji u simbiozi daje potpunu sliku jednoga vremena, oživljavajući likove, događaje i vrijeme.
Knjigu Kraljevstvo bijelih ljiljana možete kupiti KLIKOM
- Izdavačka kuća Mostovi u Geteborgu objavila je ovih dana drugo izdanje slikovnice "Kraljevstvo bijelih ljiljana", bosanskohercegovačke spisateljice Aide Zaćiragić. Riječ je o bajci čija se radnja dešava u srednjevjekovnoj Bosni, a dramatična priča oživljena je sa dvadesetak izvrsnih ilustracija slikara Midhata Kapetanovića. Pojava slikovnice "Kraljevstvo bijelih ljiljana", 2010. godine u Sarajevu izazvala je veliku pažnju, prije svega zbog jednostavnosti jezika i stila, kojima spisateljica donosi neotkriveni, čarobni svijet bosaskoga kraljevstva, ali i dramskim nabojem kojim kroz cijelu priču vodi povijesne ličnosti, skrivene iza svojih likova. Narativni postupak i slojevitost koju ovo djelo, namijenjeno djeci, nosi u sebi, otkriva nesvakidašnji pripovjedački talenat Aide Zaćiragić. Kada je u sarajevskoj izdavačkoj kući Bosanska riječ objavljeno prvo izdanje slikovnice Kraljevstvo bijelih ljiljana, kritičari su Aidu Zaćiragić, istina prilično hrabro, ali ipak sa jakom argumentacijom svojih napisa, čak poredili i sa velikim Andersenom. Potvrđena vrijednost ove slikovnice bila je ključni razlog da se pojavi njeno drugo izdanje. Autorica je u svijet bajke zapravo ušla nekoliko decenija ranije, kada se kao djevojčica susrela sa narodnom predajom u kojoj su bili glavni akteri priča stvarni kraljevi i kraljice, koji su živjeli nekada davno u rodnom gradu Jajcu. Istražujući kao dijete zidine kraljevskoga grada, katakombe, mračne kraljevske odaje, Aida Zaćiragić je stvarala sebi sliku života na dvoru. Gledala je i oživljavala u svojoj mašti tragove povijesti, koji je susretala na svakom koraku: katakombe, tornjevi, grobnice, kraljevski tajni prolazi... Zidovi kraljevske palače u Jajcu krili su tajnovite sudbine, nesretne ljubavi, u njima su započinjali i završavali stalni ratovi, koje je Bosna proživljavala. Autorica Aida Zaćiragić je još kao dijete sanjala da tu priču koju je slušala svakodnevno i poredila sa sretnim pričama o dalekim kraljevstvima, stavi među korice knjige i proširi je beskrajem svoje mašte. A čini se da u našoj percepciji ništa ne daje čovjeku mogućnost za maštanje, kao što je pobuđuje život kraljevskih porodica. Stoga je autorica, vodeći nas kroz Kraljevstvo bijelih ljiljana, dala brojne zanimljive aluzije, uplela legende i ispričala priču o Bosni, kakvu do sada nismo imali priliku čitati. Kraljevstvom bijelih ljiljana, nakon smrti kralja uspješno upravlja kraljica, koja smjelo donosi svoje odluke. Njena ćerka, nakon što joj je brat otet, putuje u Dubrovnik da u Kraljevstvo bijelih ljiljana donese mač, koji se i po povijesnim izvorima čuvao u dubrovačkom trezoru, a bio je simbol časti i snage kraljevstva. Na ovaj način, autorica nam nudi novo čitanje bosanske povijesti – sa aktivnom ulogom žene, koja je stoljećima stereotipno prikazivana, ne samo u bajkama, već i u povijesti, kako inferiorna, sputana i kao biće bez prava. Iz narativnog toka je jasno ja je Kraljevstvo bijelih ljiljana zapravo jedna dinamična priča o srednjevjekovnoj Bosni i Hercegovini i kraljici Katarini Kosača. Tekst prati crtež, koji u simbiozi daje potpunu sliku jednoga vremena, oživljavajući likove, događaje i vrijeme. Tako osma slika prikazuje žene u crnini, a predaja kaže da su žene u Kraljevoj Sutjesci, nakon što je kraljica Katarina odbjegla iz svoga kraljevstva, počele nositi crne marame, a i danas ih nose: "Za to vrijeme kralj osvoji kraljičin dvor i Kraljevstvo bijelih ljiljana šaptom pade". Iz slike u sliku Aida Zaćiragić upliče u svoju priču najljepše legende iz Bosne, motivirajući kroz njih likove da putuju, zapadaju u nevolje, spašavaju se zahvaljujući oštroumnosti i svojoj mudrosti, te spletu okolnosti imanentih samo bajci, pri tome vodeći priču izvjesnome hepiendu. Dosjetljiva kraljica potkiva naopako konje i zavarava trag neprijatelju, njena djeca kod djeda (otac kraljice Katarine po predaji živio je u Blagaju), pronalaze zlatne ribice koje ne smije niko loviti jer će izgubiti sreću... Drugo izdanje slikovnice "Kraljevstvo bijelih ljiljana" zasigurno će izazvati veliku pažnju čitalaca i kritike u Bosni i Hercegovini i dijaspori. Posebno je važna činjenica da se i sa ovim djelom književna produkcija dijaspore nameće kao respeltabilna činjenica koju bosanskohercegovačka književnost mora uvažiti kao svoj bitan sastavni dio. Iskustvo koje naši autori stiču u svijetu, sjedinjeno sa bosanskohercegovačkim duhom, jezičkom tradicijom i intenzivnom emocijom prema Domovini, posljednjih godina iznjedrili su značajna književna djela. "Kraljevstvo bijelih ljiljana", kao jedna od najljepših bosanskohercegovačkih bajki, svakako je jedno od njih. Mehmed Pargan
OSTALE KNJIGE
Aida Zaćiragić Oficijalna web stranica © 2021 | Dizajn i izrada: WEBFabrika