Aida Zaćiragić • Žene iz priča i legendi Bosne i Hercegovine

Nedopustivo tiho i bez velike pompe, na književnom nebu Bosne i Hercegovine, zasjala je u drugoj polovici 2012. godine nova zvijezda – knjiga „Žene iz priča i legendi Bosne i Hercegovine“, koju je potpisala Aida Zaćiragić, Jajčanka nastanjena u Švedskoj. Knjiga je objavljena u izdavačkoj kući Broarna-Mostovi Meho Baraković, u Geteborgu, za izvrsno likovno oblikovanje i štampu, potrudila se kuća Dobra knjiga iz Sarajeva, a uređenje naslovne strane povjereno je Midhatu Kapetanoviću. Objedinjujući među korice jedne knjige izbor tekstova o ženama, koje su kroz povijest obilježile određeno vrijeme u postojanju Bosne, Aida Zaćiragić je u funkciji brižljivog urednika i priređivača, pred svoga čitaoca na oko 130 strana, originalno i nadasve zanimljivo, kroz dvanaest priča o ženama, donijela drugačiji pristup sagledavanju te povijesti. Elizabeta Kotromanić, Jelena Gruba, Katarina Kosača, Esma-sultanija, Mara Jelena Branković, Hasanaginica, Diva Grabovčeva, Safikaduna, Šantićeva Emina, Laura Papo Bohoreta… Modernom sagledavanju i tumačenju povijesti imanentno je tumačenje i praćenje fenomena moći, koja je hiljadama godina bila koncentrirana u rukama muškaraca. Muškarac je upravljao, vojevao, gradio, osvajao… A žene su oduvijek ostajale u sjeni, nerijetko bivajući konstanta toj moći, njen generator, razlog narastanja i propadanja imperija. Ipak, povijest je ispisana uspjesima, porazima i snagom muškarca. Iako ograničena činjenicom da na raspolaganju ima malo literature, posebno stoga što je nastanjena u Švedskoj, Aida Zaćiragić je uspjela kroz povijesne ličnosti (Elizabeta Kotromanić, Jelena Gruba, Katarina Kosača, Esma-sultanija, Mara Jelena Branković, Hasanaginica, Diva Grabovčeva, Safikaduna, Šantićeva Emina, Laura Papo Bohoreta…) prikazati do sada neispričanu alternativnu povijest Bosne. Da bi kreirala ovaj zanimljivi mozaik, Aida Zaćiragić je pomno istražila tekstove brojnih autora (Julijana Matanović, Ćiro Truhelka, Enes Milak, Ibrahim Kajan, Alija Isaković, Jagoda Truhelka, Mladen Anto Molinar, Toni Petković…), koji su pisali o uticajnim ženama Bosne, prenoseći fragmente ili cijele njihove tekstove. Također, svjedočeći o burnom dešavanju povijesti u posljednoj deceniji 20. stoljeća, Aida Zaćiragić je u niz preuzetih tekstova inkorporirala i svoju pripovijetku o tri žene Azri, Indiri i Zinaidi, na ovaj način dodatno relativizirajući, u ovoj knjizi već relativiziranu povijest. Knjiga je, kako i sama urednica naglašava, sadržana od dokumentarističkih i književnih tekstova, koji nemaju za cilj analizu ili promjenu poimanja bosanskohercegovačke povijesti. Jednostavno, Aida Zaćiragić kaže, odabrala je tekstove vođena subjektivnim osjećajem: „Željela sam da objavim tekstove koje sam pronašla istražujući, tekstove koji su ostavili snažan utisak na mene“. Dječije igre u odajama kraljice Katarine Prepuštajući čitaocu da uživa u istraživanju Aida Zaćiragić nije željela čak ni u prologu usmjeravati čitalačku pažnju. Upoznala nas je da u njoj još od djetinjstva živi želja da kroz bosansku kraljicu Katarinu, u čijim se odajama, urednica ovoga izdanja, igrala kao djevojčica, ispriča priču o Bosni i Hercegovini. Ta joj se želja ostvarila ovom izvrsnom knjigom. Posebnu draž čitanju daje činjenica da sadržaj knjige nikoga ne obavezuje – jer kako to kaže i sam naslov, ovdje su ispričane priče o ženama iz priča i legendi. Oficijelna povijest ostaje i dalje na svome mjestu, ali de facto obogaćena novim viđenjem, kroz povijesne ličnosti žena i likove iz bosanskohercegovačkih priča i legendi. Knjiga Žene iz priča i legendi Bosne i Hercegovine drugo je djelo Aide Zaćiragić. U istoj izdavačkoj kući 2010. godine objavljena je knjiga Kraljevstvo bijelih ljiljana, slikovnica čije će drugo izdanje biti objavljeno ovih dana . Četrdesetosmogodišnja Aida Zaćiragić uspješno se bavila i teatrom za djecu. Radeći na predstavi Svijet Astrid Lindgren aktivno se počela baviti i pisanjem za dječiji teatar. Važno je istaći kako je knjigom Žene iz priča i legendi Bosne i Hercegovine Aida Zaćiragić dala veliki doprinos književnosti Bosne i Hercegovine u dijaspori, njome postavljajući visoke standarde, koje će svako novo izdanje morati da prati. Mehmed Pargan Prolog knjizi „Žene iz priča i legendi Bosne i Hercegovine“ Odrasla sam u podnožju srednjovjekovne tvrđave, potpuno nesvjesna njenog historijskog značaja, igrajući se u nekadašnjim kraljevskim vrtovima. Voljeli smo zajedno sa turistima ulaziti u mračne katakombe koje su bile porodična grobnica Hrvoja Vukčića i koje su stoljećima služile građanima kao sklonište u teškim vremenima. Nedaleko od njih nalazio se i toranj Svetog Luke, mjesto u kome su krunisani posljednji bosanski kraljevi. Nešto kasnije, kada sam malo poodrasla, moja omiljena literatura bila je Gordana Marije Jurić-Zagorke, koju sam krišom gutala očima. Govorim krišom, zbog toga što se kod kuće mislilo kako čitajući ”takve knjige” zapostavljam školsko gradivo. Radnja se odvijala baš tu u toj tvrđavi, a mojoj mašti nije bilo kraja. Tim istim prostorima, petsto godina ranije, prolazile su mnoge žene bosanskog kraljevstva o kojima pišem u ovoj knjizi. Iznad moje ulice, Ulice kralja Tvrtka, nalazi se dio grada koji se zove Katina. Dobila je ime po kraljici Katarini koja je nekad davno tu sagradila crkvu svete Marije, koje više nema, a danas se na tom mjestu nalazi pravoslavno groblje. Ta ista ulica vodi dalje u mjesto Carevo polje, u kojem je pogubljen posljednji bosanski kralj. Mjesto je bilo uglavnom katoličko, sjećam se kao dijete te rijeke žena koja je svake nedjelje ranim jutrom išla u crkvu u svojim crno-bijelim narodnim nošnjama. I uvijek sam pomalo s divljenjem gledala tu za mene čudesnu povorku crno-bijelih nošnji i žena, tetoviranih ruku i vrata, koje su ih nosile ostavljajući trag prošlosti za sobom… Želim da objasnim način i motive nastanka ove knjige. Nije mi bila namjera da se bavim analizom ili da ulazim u rasprave o tekstovima. Željela sam da objavim tekstove koje sam pronašla istražujući, tekstove koji su ostavili snažan utisak na mene. Neki od njih su literarnog a neki dokumentarnog karaktera. Nakon priče o Esmi sultaniji napisala sam jednu pripovijetku o moje tri prijateljice čije su se sudbine na čudan način ispreplele. Tekstovi su postavljeni hronološki, onako kako su one živjele i onako kako je jedan društveni sistem nasljeđivao drugi i određivao pravce njihovih života, nemilosrdno kao i naše. Bilo mi je zadovoljstvo otkrivati sudbine žena koje su ostavile traga u našoj historiji i književnosti uz koje su vezane mnoge legende i posjećivati mjesta u kojima su one živjele. Moj cilj je bio da ih otrgnem od zaborava a dužni smo im da ih nikad ne zaboravimo.
Aida Zaćiragić

Žene iz priča i legendi Bosne i Hercegovine

Knjigu Žene iz priča i legendi Bosne i Hercegovine možete kupiti KLIKOM

GALERIJA ZA KNJIGU

RECENZIJE

OSTALE KNJIGE